O gradu

[vc_row row_type=”full_width” bg_type=”image” img=”1193″ img_attr=”cover” delay=”0″ bg_override=”full”][vc_column type_bg=”solid” color_bg=”rgba(0,122,255,0.45)” delay=”0″][vc_custom_heading text=”O GRADU SPLITU” font_container=”tag:h2|font_size:50|text_align:center|color:%23ffffff|line_height:54px” google_fonts=”font_family:Open%20Sans%3A300%2C300italic%2Cregular%2Citalic%2C600%2C600italic%2C700%2C700italic%2C800%2C800italic|font_style:300%20light%20regular%3A300%3Anormal” css=”.vc_custom_1505075716477{padding-top: 150px !important;padding-bottom: 150px !important;}”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_empty_space][/vc_column][/vc_row][vc_row row_type=”full_width” delay=”0″][vc_column width=”3/4″ type_bg=”solid” corner=”wtrRoundedCornersColumn” delay=”0″ css=”.vc_custom_1415461019425{padding: 40px !important;}”][vc_empty_space height=”50px”][vc_column_text delay=”0″]

Split ili kako ga njegovi stanovnici od milja zovu „nalipši grad na svitu i okolici“, star preko 1700 godina, drugi je po veličini grad u Hrvatskoj, a najveći u Dalmaciji sa cca 250.000 stanovnika. Smješten na istočnoj obali Jadranskog mora, između dviju rijeka Jadra i Žrnovnice,  na poluotoku, okružen brdovitim planinama na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana s blagom mediteranskom klimom.

 

Gradsko središte čini najstarija i najbolje očuvana kasno antička palača pod UNESCO-vom zaštitom od 1979. godine koju je u 4 stoljeću sagradio i u njoj živio umirovljeni rimski car Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rodom iz okolice Salone. Napustio je prijestolje Rimskog carstva 305. godine i naselio se u monumentalnoj palači koju je dao izgraditi. Palača po svom obliku nalikuje utvrđenom vojnom loguru (castrumu) okužen bedemima, ali nalikuje i helenističkom gradu i carskoj vili.

[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2″][vc_single_image image=”1516″ img_size=”400×250″ alignment=”center” onclick=”link_image”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2″][vc_single_image image=”1517″ img_size=”400×250″ alignment=”center” onclick=”link_image”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_column_text delay=”0″]

Na zapadnom dijelu splitskog poluotoka smješteno je brdo, park šuma Marjan idealno za sport i rekreaciju s najvišim vrhom Telegrin, 178m. Marjan svojim posjetiteljima nudi od odmora u tišini s prekrasnim pogledom na more i grad, uživanja na prekrasnim plažama duž cijelog poluotoka do kulturnih, povijesnih, zabavnih i ugostiteljskih sadržaja.

 

Splićani za svoj grad vole reći i da je „najsportskiji na svijetu“, jer s obzirom na broj stanovnika Split se svrstava i u među gradove s najuspješnijim sportašima koji su osvajali brojna olimpijska, svjetska i europska odličja u plivanju, vaterpolu, veslanju, jedrenju, nogometu, košarci, rukometu, atletici, borilačkim sportovima,…

[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2″][vc_single_image image=”1518″ img_size=”400×250″ alignment=”center” onclick=”link_image”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2″][vc_single_image image=”1519″ img_size=”400×250″ alignment=”center” onclick=”link_image”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_column_text delay=”0″]

Split je opjevan u mnogo stihova, ali izdvojili bi one, oca hrvatske književnosti, Marka Marulića:

„...K tomu je car Dioklecijan, rođen u Saloni, svojom hrabrošću i junačkim djelima zaslužio da bude uzdignut na rimsko prijestolje. Pošto se zatim odrekao vlasti, ostatak života proveo je u zavičaju kao privatna osoba. A kad su ga pozvali natrag u Rim da preuzme negdašnji položaj, više je volio ovdje ostarjeti kao privatnik nego u Rimu vladati kao car: toliko ga je osvojila i ljupkost krajolika i spokojna dokolica na osami.
Sasvim blizu Salone postoji njegova građevina koju su naši predci počeli nastavati nakon razorenja grada; sada je to naše rodno mjesto, što ga nazivaju Split. I sam je doduše napola porušen i oštećen, ali ipak ljepotom zidina i kula te krasotom umjetnički sazdanih vrata pokazuje kakvo je bilo i ono što je propalo bilo zbog starine bilo zbog neprijateljskog pustošenja. Još i sad stoji hram što je nekoć pripadao Jupiteru, a danas je posvećen mučeniku Dujmu, nalik na veliku kulu, kružnog oblika i uglat, kojemu je zid – kako vidiš – sastavljen od četvrtasta kamenja slagana u mrežastu rasporedu. Iznutra ga podupire osam golemih stupova, na kojima leže drugi, manji, od kojih se četiri od porfirnog mramora zajedno s drugima uzdižu sve do krovnoga svoda. S vanjske strane ima oko sebe trijem od dvadeset i dva velika stupa, također znamenit zbog sinadskoga mramora. Nadalje, ispred ulaza u hram rastvara se samo predvorje i prostran atrij okru-žen velikim stupovima, koji su pak isklesani od frigijskog mramora i podupiru na sebe položene lukove, tako da nigdje u Rimu nećeš pronaći toliki broj tako velikih i takvih stupova postavljenih na jednom mjestu. Nasuprot hramu nalazi se malo svetište, podignuto u isto vrijeme i istom vrstom gradnje. Osim tih postojala su i tri druga hrama koji su, kako se čini, stariji od ostalog dijela građevine i stoga ruševniji. U njima se još uvijek ponegdje vide mozaikom oslikane površine kojima su bili urešeni. Postoji i više nadsvođenih trijemova, tako da se većma divimo podzemnim građevinama nego onima što se mogu vidjeti na površini. Ali da ne bih dalje razglabao u krivi čas, pogotovo tebi, koji si sve to više puta vidio, a još se uvijek (toliko ti je mila starina!) ne možeš nasititi gledanja – promisli naposljetku koliko su sve ljudske stvari podložne mijeni, koliki su obrati ili, bolje rečeno, poigravanja sudbine, koja u svojoj naklonosti nikad nije iskrena. Nigdje na ovoj zemlji ništa nije čvrsto, ništa stalno, ništa ne traje u istom stanju, ni gradovi, ni carstva. Izvan zemlje, dakle, izvan staza godine i Sunca valja tražiti ljudsku sreću… „

[/vc_column_text][/vc_column][vc_column width=”1/4″ delay=”0″ css=”.vc_custom_1504610425321{margin-right: 20px !important;}”][vc_row_inner][vc_column_inner type_bg=”solid” color_bg=”#0094f7″ corner=”wtrRoundedCornersColumn” delay=”0″ css=”.vc_custom_1504616528751{margin-bottom: 20px !important;padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 30px !important;padding-left: 30px !important;}”][vc_custom_heading text=”NAJNOVIJE VIJESTI” font_container=”tag:h2|font_size:26|text_align:left|color:%23ffffff|line_height:1.0″ google_fonts=”font_family:Montserrat%3Aregular%2C700|font_style:700%20bold%20regular%3A700%3Anormal” css=”.vc_custom_1505075684149{margin-bottom: 30px !important;}”][mpc_carousel_posts single_scroll=”true” loop=”true” auto_slide=”true” delay=”2000″ rows=”1″ cols=”1″ gap=”0″ start_at=”1″ orderby=”modified” order=”DESC” preset=”preset_1″ layout=”style_6″ item_effect=”slide-right” thumb_height=”300″ title_overflow=”true” title_font_preset=”preset_0″ meta_layout=”” meta_font_preset=”preset_0″ padding_css=”padding:10px;”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner type_bg=”solid” color_bg=”#0094f7″ corner=”wtrRoundedCornersColumn” delay=”0″ css=”.vc_custom_1504616537343{margin-bottom: 20px !important;padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 10px !important;padding-left: 30px !important;}”][vc_btn title=”PRIJAVITE SE NA UTRKU” style=”3d” shape=”square” color=”orange” size=”lg” align=”center” button_block=”true” link=”url:https%3A%2F%2Fmy2.raceresult.com%2F104288%2Fregistration%3F%26lang%3Dhr|||”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_row_inner delay=”0″][vc_column_inner type_bg=”solid” color_bg=”#0094f7″ corner=”wtrRoundedCornersColumn” delay=”0″ css=”.vc_custom_1502359769140{padding-top: 30px !important;padding-right: 30px !important;padding-bottom: 1px !important;padding-left: 30px !important;}”][vc_single_image image=”3947″ img_size=”full” alignment=”center”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][/vc_column][/vc_row][vc_row row_type=”full_width” delay=”0″][vc_column width=”1/4″ delay=”0″ css=”.vc_custom_1505074745141{margin-left: 20px !important;}”][vc_tta_accordion open=”0″ delay=”0″][vc_tta_section title=”Korisni linkovi” tab_id=”1505074449269-acec423f-4870″][vc_column_text delay=”0″]http://hr.wikipedia.org/wiki/Split
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanova_palača
http://hr.wikipedia.org/wiki/Marjan
http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Marulić
http://www.visitsplit.com/
http://www.dalmatia.hr/[/vc_column_text][/vc_tta_section][/vc_tta_accordion][/vc_column][vc_column width=”3/4″][/vc_column][/vc_row]